

To’o projetu barak mak opera maibé sira ignora obrigasaun legal sira atu aplika. Maski nune’e, ladún iha informasaun ba públiku kona-ba prosesu lisensamentu ba projetu dezenvolvimentu sira – liuliu projetu sira ho risku boot ba ambiente - ne’ebé estabelese ona iha tinan hitu liubá. Iha tinan 2011, Timor-Leste estabelese ona ninia Dekretu-Lei kona-ba lisensamentu ambientál, no molok ida ne’e, iha lei AMDAL Indonézia nian ne’ebé aplika. Hodi atinje objetivu sira-ne’e, no atu proteje Timor-Leste nia jeolojia no sistema ekolójiku (rikusoin ambientál) ne’ebé úniku (la iha ida seluk hodi troka), projetu dezenvolvimentu sira ho risku signifikante ba ambiente presiza hetan avaliasaun no lisensamentu molok sira implementa, inklui avaliasaun ba impaktu sira ne’ebé iha posibilidade ba ambiente no oinsá halo planu hodi jere risku sira, durante faze konstrusaun no mós faze operasaun nian. Ita hela iha armonia ho ambiente, ho uza nia iha dalan sustentável hodi suporta ita-nia família sira.”

Husi jerasaun ba jerasaun, ita-nia bei-ala sira depende ba ambiente hodi asegura ai-han, roupa, materiál hodi harii edifísiu sira no buat hotu ne’ebé esensiál ba moris. Hanesan Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011-2030 esplika, “Povu Timor-Leste iha relasaun forte tebes ho nia meiu ambiente naturál. Estadu tenke fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós nia ekonomia.Estadu rekoñese katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia riku-soin.Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos, nabelun-di’ak ho natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron ikus nian.Ne’e hetan rekoñese iha Artigu 61 husi Konstituisaun Timor-Leste: Se ita husik ita nia rikusoin natural hetan estraga, sei rezulta problema hamlaha, bee-sa’e (diluvia), poluisaun, fo’er venenozu/tóksiku no hada’et moras oioin. Ambiente mak fó oportunidade ba ita atu halo natar, han, hemu, halo ita nia atividade peska no simu ár fresku no bele dada iis. Proteje Timor-Leste nia ambiente ne’ebé frajil mak importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál no hodi hadi’a kualidade moris povu nian. Hanesan valór kulturál ne’ebé iha dezde tempu bei'ala sira, ita Timoroan rekoñese relasaun xave entre ema nia moris, animal sira, no ita nia ambiente naturál.
